Tito postao "brijunski brand"

Nacionalni park Brijuni imat će licencirano pravo korištenja imena Josipa Broza Tita, a tim su povodom ravnatelj NP-a Brijuni Ratomir Ivičić te opunomoćenica obitelji Broz, Saša Broz potpisali danas na Brijunima Ugovor o pravu na korištenje licence, odnosno korištenje imena, žiga i lika Josipa Broza Tita u komercijalne svrhe.
Po riječima ravnatelja Ivičića, Brijuni su još prije šest godina prvi započeli priču o Titu, odnosno korištenju Titova imena u komercijalne svrhe tako da je ono danas, kako je kazao, "brijunski brand".
"Mi smo legalisti i nakon što je obitelj Broz zaštitila ime, lik i potpis Josipa Broza Tita stupili smo s njima u kontakt i ubrzo dogovorili način korištenja suvenira koje na otoku prodajemo", istaknuo je Ivičić.
Ustvrdivši kako je to od iznimne važnosti za obitelj Broz, Titova unuka i opunomoćenica obitelji Saša Broz kazala je kako obitelj nikada nije dvojila da Brijunima dopusti korištenje imena, žiga i lika Josipa Broza jer je on, kako je rekla, "za ovo otočje bio posebno vezan".
"Brijuni su i do sada na primjeren način Tita koristili u komercijalne svrhe i jedino je to mjesto gdje se još i dan danas njeguje i čuva sjećanje na njega", poručila je Saša Broz. Dodala je da dok obitelj Broz ne osnuje zakladu za mlade i nadarene ljude kojoj će na čelu biti Titov sin Mišo Broz, deset posto prihoda od prodanih suvenira idućih će se godinu dana uplaćivati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj u Zagrebu. Tim su povodom danas na Brijunima poseban ugovor potpisali ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni, Saša Broz i ravnateljica Doma Jasna Ćurković Kelava.
"Upravo zahvaljujući Brijunima i obitelji Broz nastavljamo čuvati uspomenu na Tita jer su i ranije u Dom dolazile mandarine s Brijuna", kazala je Ćurković Kelava.
Kako se danas čulo, Brijuni će prodavati suvenire kojima se cijena kreće od 20 pa sve do 1500 kuna, koliko stoji najskuplji suvenir-zlatna igla s Titovim potpisom. U ponudi su šalice s Titovim slikama, knjižice te mandarine od keramike s Titovim potpisom.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li obitelj Broz dati dozvolu Antunu Vrdoljaku za snimanje dokumentarnog filma o Titu, Saša Broz je rekla kako je čudi što je bez natječaja potpisan ugovor o snimanju takvog filma koji je tek nedavno izašao u javnost bez znanja Vijeća HRT-a, a upravo je HRT izdvojio gotovo osam milijuna kuna za snimanje filma o Titu.
"Vrdoljak je posljednja osoba koja bi trebala snimati film o mom djedu jer je izjavio kako je na vijest da je umro Tito pio pjenušac. Takve izjave moja obitelj i ja smatramo gadljivima i stoga sumnjamo u objektivnost jednog takvog dokumentarnog filma", rekla je Saša Broz dodajući kako se boji krivih i tendencioznih interpretacija povijesnih činjenica iz Titova života.
Hina
Komentari (3)


23-05-2007 12:53

film o Titu
u duhu u kojem su odgojeni, gdje se za kritiku, i doslovno "gubila glava", naravno nda je Brozovoj unučici, nemoguće prihvatiti tvrdnje o "djedu, dobrom drugu Titu" kao ratnom zločincu, organizatoru zločinačkog poduhvata protiv vlastitog naroda, a konačno i ubojici koji je i vlastitim rukama lišavao života ljudska bića ! Dakle, u skladu s poznatom komunistiočkom doktrinom upravljanja informacijama : "ZAUSTAVITE REUTERS" (ili neka g.Vrdoljak prekine sa snimanjem "nepoćudnog" filma!)


damir tučkar

23-05-2007 23:23

najveći dželat
Broz je najveći dželat svog naroda u ime komunističke ideje. Mnogi narodi su imali svoje dželate npr Rusi Staljina, Englezi više njih: Henrik VIII, Cromvel pa eto i mi Hrvati se imamo čime ponositi, blago nama. Imamo svog dželata. Brozovima preporučujem da poromjenu prezime.


Bosanac

27-05-2007 09:03

najveći dželat
Hrvatski svjetski kongres Hrvatske svjetske igre HKZ u Švicarskoj HOUS - Hrvatski ognjištari u Švicarskoj Da li je Tito zaslužio spomenik? Komunizam – Najkrvavija ideologija 20-tog stoljeća Piše Osvin Gaupp U Hrvatskoj se spomenici ili obilježja bilo kojem djelatniku iz doba NDH (Budak, Francetić) žustro uklanjaju, bez rasprave o stvarnim djelima dotičnih. Ne želi se provocirati Europu sa bilo kojom i mikroskopski malom sumnjom da bi jedan ili dva Hrvata mogli evocirati uspomene na jedan totalitarni režim. Specijalno sada kada želimo postići uvjete za pregovore o ulasku u EU. I onda su nepoznati počinitelji u noći od 18. na 19. prosinca 2004. eksplozivom skinuli glavu Titovom spomeniku u Kumrovcu. Digla se čitava relevantna hrvatska medijska javnost na noge i osudila taj čin kao barbarizam i povredu osjećaja svih žrtava fašizma. U osudu tog "oskvrnuća" maršala uključila se i oporba, što je zbog njihovih komunističkih korijena sasvim razumljivo, a uključila se i vlada, i to opet zbog bojazni da skidanjem sa pijedestala "antifašističkog borca" ne uznemirimo Europu. A što su ustvari svi osudili? Osudili su jedan čin koji se u Titova vremena prakticirao na veliko kako na spomenicima, uglavnom hrvatskim, tako i na živim ljudima, prije svega Hrvatima. Istina, nisu se uvijek doslovno skidale glave, ali za razliku od Titovog spomenika koji od 11.04.2005. opet stoji u punom sjaju, ljudi su bili definitivno likvidirani, da upotrijebim tadašnju terminologiju kojom su se opisivala umorstva nepoželjnih. Ima i glasova koji tvrde da je Titov spomenik umjetničko djelo i kao takvo ga treba sačuvati. Na kraju krajeva to je djelo našeg velikog kipara Antuna Augustinčića. Tu treba podsjetiti da je taj isti umjetnik napravio i spomenik Anti Paveliću. A ono što Fumiću i drugovima koji odlaze na hodočašće u Kumrovec nikako nije jasno, ali i očito i većini zapadnih Europljana, jer nisu bili direktno pogođeni, pokazuje tabela najvećih krvnika 20-tog stoljeća. Najkrvaviji diktatori 20-tog stoljeća Diktator Ideologija Država Razdoblje Broj žrtava u mil. Josef V. Staljin komunist SSSR 1929 – 53 42,67 Mao Tse Tung komunist Kina 1923 – 76 37,83 Adolf Hitler fašist Njemačka 1933 – 45 20,95 Chang Kai Shek fašist Kina 1921 – 48 10,21 Vladimir I. Lenjin komunist SSSR 1917 – 24 4,02 Tojo Hideki fašist Japan 1937 – 45 3,99 Pol Pot komunist Kambodža 1968 – 87 2,40 Yahya Khan militarist Pakistan 1971 1,50 Josip Broz Tito komunist Jugoslavija 1941 – 87 1,17 (Izvor: www.hawaii.edu.powerkills) Najveći zločini u povijesti počinjeni su u ime nekakvih ideologija, jer se onda mogu opravdati sa "višim ciljevima". Makar se statistika uvijek treba promatrati sa skepsom i dobrom dozom zdravog razuma, ipak tabela nedvosmisleno pokazuje da je u 20-tom stoljeću najviše zločina počinjeno u ime komunizma. Zna se čuti argument da se ti zločini ne mogu poistovjetiti sa zločinima fašizma, jer eto oni su učinjeni u namjeri da se stvori jedan bolji svijet, dok fašistički zločini proizlaze iz rasizma. I to stajalište zastupaju upravo oni, koji nas u slučaju naših haških optuženika uvjeravaju, da je zločin zločin bez obzira iz kojih razloga je počinjen. A istina je, da su oba režima u suštini vrlo slična i po ideologiji i po metodama održavanja vlasti. I dok jedan sistem definira rasnog, drugi vidi klasnog neprijatelja, a oba sistema bezobzirno likvidiraju sve neistomišljenike. I gdje je tu razlika? A naš Tito je sa svojim skromnim sredstvima uspio zauzeti respektabilno 9-to mjesto na toj ljestvici najkrvavijih diktatora. I dok su Staljinovi spomenici srušeni, a da se u Europi nitko nije bunio zbog oskrvnuća "antifašiste", mi drhtimo da li će kumrovečki događaj uzbuditi Europu. A ime Tita još uvijek obilježava jedan zagrebački trg u centru grada. Bez obzira na to što dijelimo europske stečevine demokracije i antitotalitarizma. Zanemarujući metode kojima se je Tito služio u postizavanju prije svega svojih osobnih ciljeva, može se postaviti pitanje kako bi Hrvatska izgledala da ga nije bilo i da li rezultat opravdava žrtvovanje hrvatskih kćeri i sinova na tom putu. Drugim riječima, da li bi bez Tita ostvarenje samostalne Hrvatske bilo uopće moguće? Mislim da je u Hrvatskoj nemoguće naći konsens u odgovoru na to pitanje i da će ono prema tome uvijek ostati otvoreno. Ali sigurno je, da Titove misli nikad nisu išle u pravcu samostalne Hrvatske i da je on za očuvanje Jugoslavije bio spreman Hrvatsku i žrtvovati. Kao i neki današnji političari bio je široke ruke prema susjedima. Srijem i prelijepu Boku Kotorsku, stare hrvatske zemlje, izgubismo zahvaljujući Titu zauvijek. I to usprkos toga što je napisao jednu misao koja je vrlo aktualna i koju bi svaki naš političar trebao slijediti: "Treba služiti svom narodu, a ne tuđinu" (Enciklopedija aforizama, Epoha, 1968 ) . Tito se vlastite izreke nije držao. Ili pri toj izreci nije mislio na hrvatski narod. Spomenika u Hrvatskoj nije zaslužio! Milan Grol Podnoseći ostavku na mjesto podpredsjednika u prvoj poslijeratnoj jugoslavenskoj vladi, sastavljenoj pod pritiskom Britanaca od Tita i Šubašića, Milan Grol je izjavio: "Ovo nije država nego klaonica" .